INFORMACIJE ZA      
          IZBRISANE

1. Važno upozorenje    
    i molba:

2. Tri dodatne    
    informacije   VEČ O TEM:

Vzorčna tožba se nahaja na 1. strani  menija leta 2007

Važno upozorenje i molba:

1. AKO NE ŽIVITE U SLOVENIJI, nemojte SADA tražiti informacije o vašim pravima – vaša će prava biti poznata tek nakon donošenja posebnog zakona koji će, nadamo se, biti donesen do kraja ove godine.

2. Isto važi za one koji, doduše, žive sada u Sloveniji, ali još nemaju dozvolu za stalni boravak. U nekim slučajevima (vidjeti dolje medju odgovorima na pitanja, u kojima) oni se za pomoć i informacije mogu obratiti na organizaciju PIC (Pravno-informacioni centar, Ljubljana, Povšetova 37), telefon (01) 52-11-888   

3. SADA SE STATUS RJEŠAVA (izdavanjem takozvanih »dopunskih rješenja« kojima se priznaje status i unatrag) SAMO ONIMA, KOJI VEĆ IMAJU DOZVOLU ZA STALNI BORAVAK. Samo za njih ima smisla da sada zovu na besplatni broj MNZ (Ministarstva unutrašnjih poslova) 080 2113 (da jave ako sada žive na drugoj adresi ili za neke druge informacije).

Sve ostale molimo da pričekaju na donošenje spomenutog zakona i da se do tada suzdrže od opterećivanja gornjih in drugih telefona svojim pitanjima, na koja sada niko još ne može da odgovori. Takvim beskorisnim pozivima samo oduzimate i nama i činovnicima MNZ dragocjeno vrijeme za rješavanje slučajeva koji se već sada rješavaju.

Odgovore na neka vaša najčešća pitanja možete naći ako pažljivo pročitate donji tekst.

(Napisan je u ijekavskoj varijanti jezika koji najviše izbrisanih razumije, pa se zbog toga unaprijed izvinjavamo svima koji upotrebljavaju neki drugi jezik, a na žalost nismo u mogućnosti da taj tekst objavimo na svim tim jezicima.)

ODGOVORI NA NAJČEŠĆA PITANJA

DA LI JA SPADAM MEDJU IZBRISANE?

Prvo: to nema nikakve veze sa članstvom u našem (ili bilo kojem) društvu (udruženju) izbrisanih.

Medju »izbrisane«, to jest one koji su 26. 2. 1992 (ili kasnije) nezakonito izbrisani iz registra stalnih stanovnika Slovenije (RSP – register stalnih prebivalcev), spada onaj ko je:

a) najkasnije od 23. 12. 1990 pa do 26. 2. 1992 bio stalno (a ne samo privremeno) prijavljen u Sloveniji,

b) i ko je čitavo to vrijeme i stvarno (faktički) živjeo u Sloveniji.

Ispunjavanje prvog uvjeta dokazuje se potvrdom o vremenu, u kome je neko bio stalno prijavljen u Sloveniji (takva potvrda dobija se odmah na bilo kojoj Upravnoj enoti u Sloveniji), a ispunjavanje drugog uvjeta dokazuje se bilo kakvim drugim dokazima (svjedocima, dokumentima, računima iz tog vremena itd.).

AKO SPADATE MEDJU IZBRISANE, A NE ŽIVITE VIŠE U SLOVENIJI:

U tom slučaju, vama sada neće biti izdato takozvano »dopunsko rješenje« (dopolnilna odločba), kakva su sada počela ponovo da se izdaju (nakon 4.000 izdatih još u 2004. godini). Da li će i vama biti priznata neka prava na osnovu toga što ste tada bili nezakonito izbrisani iz RSP, zavisi od toga, kada i zašto ste nakon toga napustili Sloveniju, da li ste pokušali da se vratite i da li još sada želite da se vratite. Koji će se tu razlozi uzimati u obzir i kakva će prava iz toga da proizilaze, zavisi od toga kakav će zakon o tome biti donesen. Prema odluci Ustavnog suda, trebao je biti donesen još krajem 2003. godine – a sadašnja vlada obećala je da će taj zakon biti donesen ove godine. Vi trebate, dakle, da pričekate donošenje ovog zakona – i tek onda da tražite dalje informacije o tome, da li na osnovu tog zakona (ako stvarno bude donesen) imate neka prava i kojim putem treba da ih ostvarujete.

AKO ŽIVITE U SLOVENIJI, A NISTE DO SADA PRIMILI DOZVOLU ZA STALNI BORAVAK (»DOVOLJENJE ZA STALNO PREBIVANJE«):

U tom slučaju, vaš je položaj sličan položaju onih, koji ne žive u Sloveniji: trebate, dakle, i vi čekati na gore spomenuti zakon. Ako ste sve vrijeme od izbrisa do sada bez većih prekida živjeli u Sloveniji (i možete to da dokažete svjedocima ili dokumentima) možete i odmah, bez čekanja na zakon, da uložite molbu za »dovoljenje za stalno prebivanje na podlagi ZUSDDD« (to jest zakona o izbrisanima iz 1999. godine) i time da donekle ubrzate postupak utvrdjivanja vaših prava i vašeg statusa. Kod ulaganja takve molbe može vama pomoći organizacija PIC (Pravno-informacioni centar) ili gospodja  Katarina Vučko, (Mirovni inštitut, Metelkova 6, Ljubljana, telefon  01/ 234 77 29 ili e-mailom na naslov:  katarina.vucko@mirovni-institut.si .– u okviru projekta za pomoć izbrisanima koji provodi Mirovni inštitut Ljubljana a financira ga Soros (njegova fondacija OSI iz Budapešta).

AKO STE NAKON IZBRISA VEĆ PRIMILI »DOVOLJENJE ZA STALNO PREBIVANJE«, ALI  NE JOŠ I »DOPUNSKO RJEŠENJE« (»DOPOLNILNO ODLOČBO«):

U tom slučaju, vi bi trebali sada (najkasnije u maju mjesecu) da primite još gore spomenuto »dopunsko rješenje«. Njime se onima, koji su dozvolu za stalni boravak već primili, taj status priznaje i unazad (sve od izbrisa dalje). Nije, doduše, još ni sada potpuno jasno da li će se sada ta dopunska rješenja izdavati svima spomenutima – ili će možda neke kategorije biti izuzete od toga pa će svoj status trebati da rješavaju tek na osnovu kasnijeg, gore spomenutog zakona. Ako nakon dva  do tri mjeseca (kada bi izdavanje dopunskih rješenja trebalo biti završeno) vi to dopunsko rješenje nećete primiti, možete se obratiti Ministarstvu unutrašnjih poslova (npr. na njihov besplatni telefon 080 2113) pitanjem zašto vama to dopunsko rješenje nije izdato.

AKO STE VEĆ PRIMILI I »DOPUNSKO REŠENJE« (2004. GODINE ILI SADA):

Time je rješavanje vašeg statusa završeno. Ako su vam neka prava ranije odbijana zbog toga što niste imali taj status (stalnog stanovnika Slovenije) koji vama je sada priznat u neprekidnom trajanju od izbrisa pa sve do danas, možete sada ponovo da tražite priznavanje tih prava – a u slučaju da to nije više moguće ostaje jedino još mogućnost traženja odštete.

Kakve su mogućnosti traženja odštete, pročitajte u sljedećem odgovoru.

KAKVE SU MOGUĆNOSTI TRAŽENJA ODŠTETE:

Teoretski, svako ima pravo da za štetu za koju može da dokaže njenu visinu i da je ona prouzrokovana nezakonitim izbrisom, traži odštetu putem ulaganja tužbe na sud. U svim tim godinama, do sada je uloženo samo oko 30 takvih tužbi. Samo su dvije od njih do sada ugodno rješene (i to samo od strane prvostepenog suda), zahvaljujući tome što su te dvije tužbe blagovremeno uložene (još prije desetak godina) – a sve su ostale do sada na sudu odbijene kao prekasne (zastarjele).

O tom pitanju (kada takva tužba zaista zastarjeva) naše Društvo izbrisanih (DIPS) ima, doduše, sasvim drukčije pravno stanovište - prema kome trogodišnji rok za ulaganje takve tužbe počinje da teče tek danom primanja »dopunskog rješenja«. Tek tim »dopunskim rješenjem« država, naime, pojedincu priznaje da je i u njegovom konkretnom slučaju izbris bio nezakonit, a utvrdjivanje nezakonitosti izbrisa u svakom konkretnom slučaju temeljni je uvjet za ulaganje takve tužbe.

Taj naš stav svi su sudovi do sada odbacivali, ali mi smo nekoliko takvih slučajeva sada takozvanom revizijom »dogurali« do Vrhovnog suda i sada čekamo na njegovu odluku. Ako i ta bude negativna, borićemo se dalje na Ustavnom sudu i najzad, ako treba, na Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Ako ima još neke pravde na ovom svijetu, pobjedićemo – ali niko ne zna, kada.

Ali za vas, koji ste pretrpjeli štetu zbog izbrisa, i takva naša očekivana pobjeda u ovom načelnom pravnom pitanju (kada počinje da teče trogodišnji rok za zastarjevanje tužbe) neće da znači mnogo – barem ne za ogromnu većinu od vas, naime za one, koji nemaju znanja da sami napišu kvalitetnu tužbu a nemaju ni novac da im takvu tužbu napiše dobar odvjetnik i da ga plaćaju sve duge godine koliko će takav sudski postupak da traje. Takve su tužbe za odštetu toliko teške da su bez odličnog odvjetnika unaprijed izgubljene – a konačnim gubitkom takve parnice na sudu moraš da platiš ne samo svog odvetnika, nego i odvjetnika suprotne strane, to jest države, pa i troškove sudskog postupka – što se penje, prema dosadašnjim iskustvima, na pet pa i deset tisuća eura. Postoji, naravno, mogućnost traženja besplatne pravne pomoći (od Okružnog suda gdje se tužba ulaže) koja je izbrisanima do sada više puta odbijana – ali i eventualno dobijanje takve besplatne pravne pomoći »pokriva« automatski samo troškove vašeg odvjetnika, dok pitanje plaćanja troškova odvjetnika suprotne strane in sudskih troškova ostaje sasvim neizvjesno sve do kraja postupka, dakle mnogo godina.

U takvim uvjetima biće izuzetno rijetki oni koji će moći i htjeti da tolike godine plaćaju odličnog odvjetnika (bez kojeg su šanse za uspjeh nikakve) i da još prihvate veliki riziko za plaćanje troškova eventualnog konačnog neuspjeha – možda nekolicina od svih 25.671 izbrisanih ili čak uopće nitko. Ako ipak netko od vas odluči da krene tim putem, neka nam se javi da mu pomognemo (savjetima), koliko možemo. Ako netko ima vrlo jake i neoborive dokaze o tome, kakva mu je šteta nastala zbog izbrisa, mogao bi pokušati da dobije odvjetnika koji bi pristao na zastupanje bez tekućeg plaćanja troškova, već samo na osnovu ugovora da odvjetnik dobije samo odredjeni procenat odštete ako uspije da pobjedi pred sudom (a u slučaju neuspjeha ništa). Naravno, mogućnost da nadjete takvog odvjetnika vrlo je mala – ali barem teoretski ipak postoji, zato je ipak spominjemo.

Pošto su, kao što vidite, nade za dobijanje odštete sudskim putem gotovo nikakve, naše je Društvo izbrisanih (DIPS) već više puta skrenulo pažnju na moralnu obavezu države da žrtvama nezakonitog izbrisa onda posebnim zakonom (malo kasnije, ne sada, dok ni pitanja vraćanja statusa nisu još riješena) prizna barem neke paušalne odštete (za štetu koju je pretrpio svaki izbrisani iako time nije izgubio ni posao ni firmu ni penziju pošto mnogi ništa od toga nisu ni imali). Na posljednjoj skupštini Društva 21. februara ove godine u posebnom »Pozivu razumnim ljudima« o tome smo medju ostalim zapisali sljedeće riječi: »Tim bi ljudima (naime onima koji nemaju novca za odvjetnike) ta država, ako imalo drži do svoje časti, trebala priznati posebnim zakonom barem neke paušalne odštete – naravno tek tada, kada će problem odšteta biti temeljito proučen i kada država već bude izašla iz najteže ekonomske krize«.

Čitav taj poziv možete pročitati na ovoj internetnoj stranici DIPS-a (www.izbrisani.org) pod naslovom »Ali Slovenija sploh hoče biti pravna država?«, a oni koji razmišljate da ipak uložite tužbu na sud, potražite na ovoj internetnoj stranici uzorak tužbe za odštetu (»vzorčna tožba«), koji smo pripremili u februarju 2007. godine za one kojima je tada isticao trogodnišnji rok nakon primanja »dopunskih rješenja« u proljeće 2004. godine. Tada je izdato oko 4.000 tih »dopunskih rješenja« - a na osnovu njih uložena je tada samo nekolicina tužbi,  možda čak samo dvije ili tri. Taj uzorak tužbe opire se, naravno, na tadašnji tekst tih »dopunskih rješenja«. Sadašnji tekst tih novih »dopunskih rješenja« malo je izmjenjen (poboljšan) pa bi prema tome i tekst tužbi sada trebalo malo izmijeniti. Ako nadjete odvjetnika koji je spreman napisati tužbu za vas, javite se nama da vama (i vašem odvjetniku) pomognemo u tome. Ali ne unaprijed dok odvjetnika nemate, pošto nemamo vremena za gubljenje – mi sve ovo radimo dobrovoljno i besplatno. A nemojte ni plaćanje da nama nudite pošto mi imamo ovog dobrovoljnog posla preko glave i ne stignemo da sve obavimo.

Ako ste za našu pomoć (za ove informacije i za sve drugo) spremni dati neki dobrovoljni doprinos na tekući račun DIPS, bićemo vama veoma zahvalni. Time ćete doprinjeti tome da barem neku pomoć možda dobiju i oni najpotrebniji. Dobrovoljne priloge šaljite na naš transakcijski račun:

: NKBM podružnica Ptuj br. 0420 2000 0658 082 sa napomenom: dobrovoljni prilog.

 Za one iz inostranstva je SWIFT koda banke: KBMASI2X;   IBAN: SI56 0420 2000 0658 082 

A ako ste spremni da se učlanite u naše Društvo, onda  ispunite Pristupnu izjavu i Upitnik (sve to je našoj internetnoj stranici), te uplatite 10 € članarine na gornji transakcijski račun. Ispunjenu i potpisanu Pristupnu izjavu, ispunjen i potpisan upitnik, fotokopiju potvrde o uplačenoj članarini, fotokopiju potvrde o boravku u Sloveniji i jednu fotografiju  pošaljite običnom poštom na adresu:

Silva Stanković, Poštna ulica 5, 1360 Vrhnika.
 

Učlanjivanjem u naše Društvo ne dobijaju se nikakva prava ili ugodnosti – vaše učlanjivanje znači samo to, da ste spremni saradjivati kod rješavanja zajedničkih problema izbrisanih. Svoje individualne probleme mora rješavati svatko sam – da li je član Društva ili nije, ne igra tu nikakvu ulogu.